GLODANJE
Glodanje je postupak obrade skidanja strugotine koji se obavlja sastavljenim alatima, tj. alatima s više jednakih pojedinačnih oštrica. Sve oštrice tog alata nisu istovremeno u zahvatu, već samo njihov manji dio. Glodanje je složenija operacija od tokarenja i bušenja, ne samo zbog većeg broja oštrica već i zbog promjenjivog presjeka strugotine za vrijeme dok jedan zub izvodi obradu.
OPIS RADA I PODJELA POSTUPKA GLODANJA
Kao osnovnu karakteristiku toga procesa možemo navesti da zubi glodala dolaze u dodir s obrađivanim predmetom jedan za drugim, a opterećenje svakog zuba za vrijeme rada jako se mijenja od momenta početka rezanja do momenta njegova izlaska iz materijala. Pri glodanju glavno radno kretanje obavlja uvijek alat (glodalo). Posmično i dostavno kretanje obično izvodi obrađivani predmet. Kod nekih novijih strojeva kretanje često obavlja alat, koji ponekad izvršava čak i posmično kretanje. Prema načinu sastavljanja radnog i posmičnog kretanja glodanje možemo podijeliti na:OBODNO GLODANJE
Ono može biti:
- plošno, protusmjerno ili istosmjerno
- kružno, kružno vanjsko, unutarnje i obilazno
Obodno plošno glodanje imamo kad skidanja strugotine obavljamo obodom valjčastih i pločastih glodala. Taj postupak dijelimo u protusmjerno i istosmjerno glodanje.
Pri istosmjernom plošnom glodanju obodna brzina glodala i brzina posmaka imaju isti smjer. Svaka od tih vrsta glodanja ima svoje prednosti i nedostatke.
Obodno kružno glodanje u svojim varijantama vanjskog, unutrašnjeg i obilaznog glodanja je noviji oblik te radnje, a ti se postupci zbog posebnih prednosti u stanovitim slučajevima sve više primjenjuju.
ČEONO GLODANJE
- simetrično i nesimetrično, za širinu glodala, jednaku ili manju od promjera glodala
Čeono glodanje primjenjujemo pri izradi raznih utora i žljebova prstastim glodalima ili za površinsku obradu glodaćim glavama. Taj način glodanja spada u posljednje vrijeme u najizdašnije i najsavršenije procese obrade ravnih površina.
Oblik površine različit je pri pojedinim načinima glodanja. Ako želimo nacrtati oblik strugotine, potrebno je da prije toga nacrtamo relativan put zuba jednog glodala. Taj put je krivulja koju možemo naći ako smatramo da glodalo obavlja istodobno kružno kretanje i posmak. Oblik strugotine dobivamo kad relativan put nacrtamo za dva susjedna zuba, odnosno ako krivulj za jedan zub pomaknemo u s/z u smjeru posmaka (z - broj zubi glodala). Obje krivulje ograničavaju presjek strugotine.
Vidi se da nemamo ravnomjernu debljinu strugotine. Prema tome se za vrijeme zahvata zuba mijenja i sila, pa nam sile i momenti nisu ravnomjerni.
Pri čeonom glodanju debljina se strugotine manje mijenja pa je i ravnomjerniji rad.